Srpsko tužilaštvo ocjenjuje da je pravna strana predmeta, odnosno postojanje krivičnih djela i lične odgovornosti samo ukratko i paušalno razmatrano, te da je presuda donijeta na osnovu pogrešnih zaključaka i da je zasnovana na političkoj argumentaciji svjedoka Ganićeve odbrane, prenosi beogradska štampa.

Dodaje se da je britanski sudija Tim Vorkman priznao da su se u predmetu Ganića postavila komplikovana pravna pitanja i da nije dovoljno stručan da donese autoritativnu odluku.

Jedan od zaključaka analize Tužilaštva je da je "sudija poklonio vjeru svjedocima odbrane koji su tvrdili da je zahtjev za ekstradiciju i proces koji bi se u Srbiji vodio protiv okrivljenog Ganića bio politički proces, iako niko od tih svjedoka nije imao uvid u dokaze o zločinima, niti prisustvovao bilo kom suđenju za ratne zločine u Beogradu".

U analizi se ističe i da je sudija prihvatio svjedočenje Damira Arnauta, člana Ganićevog pravnog tima, da je bilo političkih dogovora sa predstavnicima Srbije te da je sudu predočena potpisana izjava zaštićenog svjedoka u kojoj je rekao da mu je Arnaut tražio da promijeni iskaz i da iskaz u korist Ganića.

Tužilaštvo ocjenjuje da su netačni zaključci britanskog sudije da su vođene dvije istrage u kojima je donijeta odluka da nema mjesta vođenju krivičnog postupka protiv Ganića, odnosno u Tribunalu i u BiH.

Tribunal nikada nije sprovodio sopstvenu istragu u ovom predmetu, a istraga u BiH nije završena – ističe srpsko Tužilaštvo, koje navodi da Filip Alkok, međunarodni tužilac u BiH, tokom istrage nije saslušao Ganića ni u svojstvu okrivljenog, ni u svojstvu svjedoka.

"Dodatna indikacija u pogledu objektivnosti Alkoka u ovom predmetu je da se on sam javio odbrani okrivljenog i ponudio da svjedoči u konkretnom predmetu", naglašava se u dokumentu srpskog Tužilaštva.

Ganić je osumnjičen za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine, kada su u napadu pripadnika bošnjačke policije na kolonu JNA poginula 52 vojnika jugoslovenske vojske.

"Sudija nije ulazio u veliku količinu ponuđenih dokaza koji su dokazivali da su napad izvršile jedinice pod jedinstvenom komandom okrivljenog Ganića", navelo je srpsko tužilaštvo.

Podsjeća se na izvještaje Unprofora od 3. maja 1992, izjavu Jovan Divjaka da je Ganić zamjenjivao Aliju Izetbegovića i 2. maja 1992, navode Hasana Efendića da su on i Ganić iz zgrade Predsjedništva rukovodili akcijom 3. maja 1992, zapisnik sa 81 sjednice Predsjedništva od 4. maja 1992. kada Delimustafić kaže da će za akciju koju je Ganić vodio morati neko da odgovara i mnogi drugi. 

SRNA